CHARLES DARWIN ( 1809 – 1882 )
Autor teorije o Postanku vrsta koja je imala veliki utjecaj
na razvoj naučne misli i na našu predstavu o materijalnom
svijetu u kojem živimo.
U ime Boga,
Milostivog, Samilosnog,
TEORIJA O EVOLUCIJI ŽIVOTNIH
VRSTA
“Biolog koji živa bića upoređuje međusobno, u krajnjoj liniji nečini ništa drugo nego što činidomaćica kad sortira posuđe”
D.S. Peters, J.L.
Franzen,
W.F. Gutmann i D. Mollenhauer
Teorija o evoluciji životnih vrsta,
najkraće rećeno, nastala je tako što je Darvin u svom naučno-istraživačkom
radu, poredao životne vrste jednu do druge, pa ih je poslije toga posmatrao.
Vanjska sličnost i povezanost formi i oblika života navela ga je na pomisao da
su svi oblici života sasvim slučajno evoluirali iz jednog oblika u drugi, u
okviru borbe za opstanak, odnosno preživljavanje. Važnu ulogu u tim procesima,
prema Darvinu, ima prilagođavanje tih vrsta datim uslovima života. Kada se
životne vrste posmatraju u prirodi “s p o
l j a”, vanjski izgled ili dojam zaista daje predstavu o vanjskoj slučajnoj
povezanosti formi i oblika života. Takvo međusobno upoređivanje živih bića
podsjeća na sortiranje posuđa u nekom domaćinstvu. Kada ne bismo znali kako je
napravljeno to posuđe mogli bismo pomisliti da su pojedine vrste posuđa sasvim
slučajno nastale od drugih vrsta posuđa. I sam Darvin, na momente, dolazi do
zaključka da kod životnih vrsta više pažnje treba posvetiti izvjesnoj težnji da
se varira, težnji koja proističe od uzroka koji su nam sasvim nepoznati.
“ Do sada sam katkad govorio kao da su varijacije - koje su tako obične
i mnogostruke kod organskih bića u gajenju, a u manjem stepenu i kod onih u
prirodi – slučajne pojave. To je,
naravno, sasvim netačan izraz, ali on nam služi da jasno priznamo naše potpuno
nepoznavanje uzroka za svaku posebnu varijaciju”1
1) Čarls Darvin: “Postanak
vrsta”, str. 130. izd. Nolit, Beograd 1985.g.
“ Duboko je naše nepoznavanje zakona variranja. Ni u jednom od sto
slučajeva mi nismo u mogućnosti da označimo neki razlog zašto je ovaj ili onaj
deo varirao”2
“Mi suviše malo znamo da bismo mogli umovati o relativnom značaju
različitih poznatih i nepoznatih uzroka variranja”3
”Pošto su po ovoj teoriji morali postojati bezbrojni prelazni oblici,
zašto ih onda ne nalazimo naslagane u neograničenom broju i kori Zemljinoj?”4
”ovo je možda
najočiglednija i najozbiljnija zamerka koja se može navesti protiv moje
teorije”5
Darvin postavlja i slijedeće pitanje:
Zašto u
cijeloj prirodi ne postoji zbrka, već su
vrste, kao što vidimo, dobro određene?
2)Čarls
Darvin: “Postanak vrsta”, str. 154. izd. Nolit, Beograd
1985.g.
3),4),5) Čarls
Darvin, ibid, str.183, 158 i 285
“Je li mogućno da je neka životinja koja ima, na primjer, građu tela i
navike ljiljka, mogla postati preinačavanjem neke druge životinje koja ima
veoma drukčije navike i drukčiju građu tela?”6
”Pretpostavka
da je oko sa svim svojim neuporedivim mehanizmima za udešavanje žiže za
različita odstojanja, za primanje različitih količina svjetlosti, i za popravku
sferne i hromatične aberacije, moglo postati pomoću prirodnog odabiranja meni
izgleda – ja to slobodno priznajem – besmisleno u najvećem stepenu”7
Spominjući i
neke druge teškoće sa kojima se susreće teorija o postanku vrsta Darvin
konstatuje:
“NEKE OD NJIH SU TAKO OZBILJNE DA I DANAS NE
MOGU DA MISLIM NA NJIH A DA SE NE OSJETIM DONEKLE POKOLEBAN;”8
Manjkavosti i
nedostatke teorije o stvaranju života na Zemlji i evoluciji životnih vrsta
otkriva i savremena naučna misao.
“Poznati
engleski teoretičari evolucije Ser Artur Kejt i dr D.M.S. Votson važe kao
tipični predstavnici današnjeg darvinizma. Njihovo stanovište je sledeće:
1. Evolucija nije dokazana,
niti se može dokazati. Mi je u praksi nikada nismo mogli posmatrati, takođe, nismo
u stanju da damo povezani, logički lanac dokaza. Ali mi vjerujemo u evoluciju.”9
6),7) i 8)
Čarls Darvin, ibid, str.183, 158, 285, ¸157 i 167
9) Zvonimir
Kostić Palanski: “Mrtvo drvo života”, str. 10 i 11, Niš 1985.g.
“Ali ako zaista postoji tzv. “evolucioni tok”, onda bi između pojedinih rodova ivrsta moralo da postoji ogromno mnoštvo, štaviše takav broj međuformi kojiprelaze u milijarde. Tačna definicija gdje prestaje konj da bude konj, a gdje kravapočinje da bude krava, bila bi potpuno nemoguća.”10
“Proizvođač radio aparata ne može pretvoriti jedan model radio aparata
u veći i bolji progresivnim stupnjevima – on ne može dodati novu cev,
kondenzator, komad žice itd. nizom operacija, nadajući se da će svaki put dobiti model koji je malo
bolji od onog prethodnog. Sve promene moraju biti izvršene odjednom – ili ih uopšte
ne treba vršiti”11
“Proizvođač radio aparata ne može pretvoriti jedan model radio aparata
u veći i bolji progresivnim stupnjevima – on ne može dodati novu cev,
kondenzator, komad žice itd. nizom operacija, nadajući se da će svaki put dobiti model koji je malo
bolji od onog prethodnog. Sve promene moraju biti izvršene odjednom – ili ih uopšte
ne treba vršiti”11
”Da je nastanak života bio slučajan događaj, i to isključivo usled slučajnih hemijskih reakcija, onda – izračunato je – onda cela Zemlja – pa makar se sastojala sva od amino-kiselina – ne bi dala dovoljno mase da se stvori ni jedan molekul sa svim mogućim sekvencama amino-kiseline, koje se javljaju već u proteinu sa malom molekularnom težinom”12
”Veliki
engleski hemičar današnjice (profesor dr Sir Cyril Hinshelwood) jednom je,
mislim, rekao da bi teže bilo da se polipeptidi i proteini jedne vrste pretvore
u polipeptide i proteine druge vrste, nego da se sva supstanca razloži u
ugljendioksid, amonijak i vodu i da se iz ovih elemenata sve nanova izgradi.
Time se kaže da bi najveće hemijske teškoće izazvalo pretvaranje molekula
belančevina čovekolikih majmuna u čovekove. Bilo bi lakše da se belančevine
čovekolikog majmuna razlože u ugljendioksid, vodu i amonijak i da se od tih
elemenata sagrade ljudske belančevine.
Jedan primer
učiniće jasnijom ovu tešku zamisao. Folksvagen i mercedes su kola koja su u
izvjesnoj meri slična, kao otprilike čovek i čovekoliki majmun. Isti principi
uslovljavaju i jedne i druge; oba automobila funkcionišu prema principu Otovog
ciklusa; oba sagorevaju benzin, imaju četiri točka itd. Ali pitajte svog
automehaničara, šta bi radije želeo da uradi: da pretvori Vaš folksvagen u
mercedes ili da taj folksvagen baci u staro gvožđe i da od ponovo
dobijenog metala napravi nov mercedes!
Nada da će se
vaš folksvagen na osnovu slučajnih modifikacija (saobraćajni udesi?) u toku
godina pretvoriti u mercedes, svedoći možda o manjoj naivnosti nego nada da će
se jedan specifični tip proteina enzima zahvaljujući slučaju pretvoriti u
drugi.”13
10) Zvonimir Kostić Palanski: ibid, str. 11, Niš 1985.g.
11) Robert
E.D. Clark, What “Natural Selection” Cannon Do;u :Creation, ,Nature’s Designs
and designer, Pacific Press Publishing Association, 1977, p.46.47. (Zvonimir
Kostić Palanski: ibid, str.63)
12) Prof. Dr.
Dr. Dr.A.E.Wilder Smith, Die Erschaffung des Lebens, Ha¨nssler-Verlag, Neuhausen-Stutgart,
1985.p.64-66. (Z.K.Palanski: ibid,str.42)
13) Prof. Dr. Dr. Dr. A. E.
Wilder Smith, Herkunft und Zukunft des Menschen, Hanssler-Verlag, Neuhausen –
Stutgart, 1984.p.89,90. (Z.K.Palanski: ibid, str..26-27).
”Selekcijom se odbacuje samo ono što nije prikladno. Darvinov princip
selekcije objašnjava samo zašto izvesne zamislive forme ne postoje. Ali zašto
one forme, koje su zaista tu, egzistiraju, to se njegovom teorijom ne može
objasniti”14
”Ovdje ponovo moramo da ukažemo na činjenicu da su evolucionisti
prevideli princip od životne važnosti: sve poznate varijacije se javljaju u
okviru vrsta; nema dokaza za bilo kakvu promenu jedne vrste u drugu. Milioni
varijacija se mogu javiti kod zečeva, ali će oni uvek biti zečevi. Lisice će
biti lisice, pacovi će biti pacovi, i tako dalje.”15
“…….Nije moguće ukrštanje između različitih vrsta. Pogledajmo vrlo prost primer. Odlazimo u Fordov prodajni salon da naručimo “Falkon”. Određujemo model, tip motora, menjač i boju presvlaka koju želimo. Prodavac sve zapisuje, pravi skicu ako može i porudžbinu šalje fabrici. Tamo se sklapaju različiti delovi da bi se napravila naša kola. Ali, pretpostavimo da prodavac pošalje porudžbinu fabrici Ševrolet. Oni bi odgovorili da nisu u stanju da montiraju “Falkon”.“Ali”, prodavac bi mogao da upita, “zar nemate automobilske delove? Zar nemate šasije, motoere, točkove, karoserije?”“Sigurno da imamo, ali svi delovi ševroleta na svetu ne mogu da naprave ford”.Stvari isto stoje i u biljnom i životinjskom carstvu. Zahtev poslat od ružina polena plodnici ljiljana bio bi isto tako beskoristan kao porudžbina fordovog trgovca fabrici Ševrolet, ili zahtev sperme mačke jajetu psa. Svako mora da deluje u granicama svoje sopstvene vrste”16
|
Riba labridae,
prema Božijoj odredbi, mijenja svoj pol, pa se ženka preobražava u mužjaka, i
obratno. Na taj način navedena riba dovodi u pitanje sve dosadašnje naučne
teorije o stvaranju života na Zemlji.
Primjer
Isa,a.s.
Primjer za
pouku je i slučaj Isa,a.s. Napravio je od gline nešto poput ptice, pa je puhnuo
u nju i ista je, s Božijom dozvolom, postala ptica. Njoj nije trebala Darvinova
teorija evolucije, a ni prilagođavanje datim uslovima da bi postala – ptica.
Pticom je postala tačno onog trenutka kada joj je naš milosrdni Gospodar
Allah,dž.š. rekao: "Budi"! - i ista je bila.
STABLO ŽIVOTA
Ako je život
na Zemlji zaista nastao tako što je iz početne sjemenke “izraslo” stablo života
onda bi to “stablo” izgledalo ovako:
|
Početna sjemenka života
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
BILJKE
|
|
ŽIVOTINJE
|
ç
|
CARSTVO
|
Carstvo
životinja se grana u slijedeća kola (tipove):
|
CARSTVO ŽIVOTNJA
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Praživotinje
Spužve
Dupljari
Gliste
(crvi)
Zglavkari
Mekušci
Bodljari
|
|
SVITKOVCI
(HORDATI)
|
ç
|
KOLO (TIP)
|
Svitkovci
(Hordati) se granaju u slijedeća potkola:
|
SVITKOVCI
(HORDATI)
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Plaštaši
Bezlubanjci
|
|
KRALJEŠNJACI
(KIČMENJACI)
|
ç
|
Potkolo
(Podtip)
|
Kralješnjaci
se granaju u razrede:
|
KRALJEŠNJACI
(KIČMENJACI)
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Ribe
Vodozemci
Gmizavci
Ptice
|
|
SISARI
|
ç
|
Razred (Klasa)
|
Sisari se
granaju u redove:
|
SISARI
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Kljunari Perajari
Torbari Kitovi
Zvijeri Papkari
Kopitari Sirene
Netopiri Glodari
Krezubice Surlaši
|
|
PRIMATI
|
ç
|
R E D
|
Iz Primata su
“izrasli” majmuni i polumajmuni:
|
PRIMATI
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Polumajmuni
|
|
MAJMUNI
|
ç
|
PODRED
|
Iz podreda
majmuna “izrasla” je natporodica čovjekolikih majmuna.
|
MAJMUNI
|
|
|
|
í
|
|
î
|
|
|
Širokonosi
Uskonosi
|
|
ČOVJEKOLIKI MAJMUNI
|
ç
|
NATPORODICA
|
Na kraju, kao
plod na ovom stablu života, “izrastao”
je čovjek.
|
ČOVJEKOLIKI MAJMUNI
|
|
|
|
í
|
ê
|
î
|
|
|
GIBONI
|
LJUDI
|
PRAVI ČOVJEKOLIKIMAJMUNI
|
|
PORODICA
|
ê
|
ê
|
|
|
|
Hulok
Sijamang
|
Č O V JE K
|
Šimpanza
Orangutan
Gorila
|
|
ROD. VRSTA
|
Kako se vidi,
stablo života započinje sa početnom
sjemenkom koja je, u smislu naše hipoteze, prema Božijoj odredbi, “posađena” na
našoj planeti Zemlji. Nakon toga iz te sjemenke je “izraslo” biljno i
životinjsko carstvo, zatim kola, potkola, razredi - i tako dalje. Na kraju, kao
plod na tom stablu, “izrastao” je čovjek. Životne vrste su “izrastale” iz
jednog oblika u drugi na približno sličan način kao i kada riba labridae
mijenja svoj pol, pa se, prema Božijoj odredbi,
iz ženke pretvara u mužjaka.
UKRASI I LJEPOTA
Uzvišeni Allah,dž.š. je naš materijalni svijet
stvorio svrsishodno i s mudrošću. Stvorio ga je na najsavršeniji i
najuzvišeniji način. Jedno od najvažnijih obilježja tog stvaranja je estetika i
ljepota svih Božijih djela. Tu ljepotu možemo bez ikakvih teškoća odmah uočiti
i otkriti u svemu što postoji i što je stvoreno.
“Zaista smo Mi stvorili čovjeka u NAJLJEPŠEM OBLIKU
(skladu)”
(Kur’an 95:4)
“On vam je dao oblik i vaše likove UČINIO LIJEPIM…”
(Kur’an 64:3)
“koji je ULJEPŠAO SVAKU STVAR koju je stvorio…..”
(Kur’an 32:7)
U prethodno navedenim ajetima Uzvišeni Allah,dž.š. nam skreće pažnju na
taj aspekt stvaranja svijeta, pa nam kaže da je čovjeka stvorio u najljepšem
obliku. Naše likove je učinio lijepim. Takođe, uljepšao je svaku stvar koju je
stvorio. Zbog čega uzvišeni Bog uljepšava svaku stvar koju stvara i čini je
lijepim? To čini radi toga jer je Razumni Stvaralac. A pošto je Razumni
Stvaralac nije Mu svejedno kako će da izgleda to što On stvara. I upravo zbog
toga prilikom stvaranja svojih djela vodi računa i o tom aspektu stvaranja, pa
uljepšava sva svoja djela. Kako konkretno izgleda ljepota u Božijim djelima
možemo vidjeti na slijedećim primjerima:
LJEPOTA LEPTIRA
Leptiri spadaju
među one životne vrste kod kojih je posebno izražajna raskošna ljepota. Posebno
su interesantni ukrasi na njegovim krilima. Ti ukrasi podsjećaju na vrhunske
umjetničke kreacije čija ljepota se ne može nikakvim riječima opisati.
Kako se vidi,
Uzvišeni Allah,dž.š. je leptire uljepšao, pa im likove učinio lijepim. Radi se
o raskošnoj ljepoti koja osvaja naše oči, naše duše i naša srca. Na krilima su
im umjetnička remek djela sa nevjerovatnom kompozicijom raskošnih boja. Kada bi
neko izvršio bilo kakvu promjenu u tim kreacijama odmah bi se umanjila njihova
zanosna ljepota. Na primjer: Kada bismo sa njihovih krila premjestili makar
jednu jedinu tačkicu, ili ukras, na neko
drugo mjesto, ili kada bismo neku od tih boja zamijenili sa nekom drugom bojom,
odmah bi se poremetila ta prelijepa kompozicija estetike, ljepote i sklada. Pa,
kako sada može neko da kaže da je ta ljepota nastala sasvim slučajno i sama od
sebe? Zar nije sasvim očigledno i jasno da ta ljepota mora da ima svog Razumnog
Kreatora. Upravo, ta ljepota svjedoči i potvrđuje da leptiri zaista imaju svog
Tvorca. Svjedoči i potvrđuje da je njihov Tvorac i Kreator, Svemogući i
Sveznajući Stvaralac, Allah,dž.š.
LJEPOTA CVIJEĆA
Zanosna
ljepota u stvaranju Božijih djela je naročito vidljiva na primjeru cvijeća.
Uzvišeni Allah,dž.š. je cvijeće kreirao od tananih niti raskošnih ukrasa koji
svojom ljepotom obasjavaju naše oči dok u njih gledamo. Evo nekih primjera:
Ovo su samo
neki primjeri zanosne ljepote cvijeća.
Ta ljepota nam svojim mirisnim jezikom kaže da ima svog Razumnog Stvaraoca.
Kaže nam da je njen Tvorac Svemogući i Sveznajući Stvaralac, Allah,dž.š.
Mnogi nisu
shvatili istinski smisao stvaranja ljepote u našem materijalnom svijetu.
Predstavnici savremene naučne misli smatraju da je ljepota pojavnog svijeta
nastala kao rezultat slučaja i slučajnih okolnosti. U toj ljepoti ne vide duh
Kreatora. Ne shvataju da je Razumnom Stvoritelju veoma važno kako će izgledati
to što On stvara, i da upravo zbog toga, uljepšava svaku stvar koju stvara.
Primjer za pouku nam je i sam Darvin. Dok je u toku svog naučno-istraživačkog
rada putovao brodom Bigl jednom prilikom je ugledao neku životnu vrstu koja ga
je oduševila svojom ljepotom. I tako, dok je
nju posmatrao, upitao se u čemu je svrha te njene ljepote? Naime, ta
životna vrsta živi u bespučima okena, daleko od ljudskih očiju, pa je niko ne
može vidjeti. Zbog toga se Darvin pitao
zašto bi Bog stvorio tu ljepotu, pa zaključuje da takvo stvaranje ne bi imalo
smisla. To Darvinovo razmišljanje je sasvim neprihvatljivo. Naime, kako već
rekosmo, Razumnom Stvaraocu je veoma važno kako će da izgleda to što stvara, pa
upravo zbog toga uljepšava sve što stvara. Osjećaj ljepote je uzvišeni osjećaj
razuma.To znamo i iz našeg vlastitog iskustva. I čovjek je razumni stvaralac.
Kada mi nešto pravimo pri tome nastojimo da to što pravimo bude što ljepše i
što privlačnije. Upravo zato je i Tvorac
Kosmosa, Uzvišeni Allah,dž.š, prilikom stvaranja svijeta, vodio računa i o tom
aspektu stvaranja svijeta, pa je sva Svoja djela koja je stvorio učinio
skladnim, lijepim i privlačnim. Slučaj i slučajne okolnosti ne bi mogle
stvoriti takvu ljepotu. Evo šta o tome kaže poznati naučnik i filozof
Anaksagora:
“Nemoguće je da slijepa energija stvori tu ljepotu i
taj red
koji se manifestuje na ovom svijetu. Slijepa
energija može
dati samo nered. Prema tome, onaj koji pokreće
materiju je
intelegentan, razborit i vrlo mudar”.
Anaksagora
Interesantna
je i činjenica da je Aristotel rekao da je Anaksagora prvi filozof koji je
otvorio vrata duhovne filozofije i koji je sačuvao razboritost pred buncanjem
svojih prethodnika.
……………………….
“……..pojmove ne možemo znati pomoću čula, nego
jedino pomoću uma. Tako, naprimjer, ljepota i ružnoća su dva pojma koje
spoznajemo u pojavama i likovima raznih stvari. Šta je
to što nam kazuje da je jednim stvarima zajedničko
ljepota, a drugim ružnoća. Naša čula nisu ta koja spoznaju to združivanje, nego
naš um koji upoređuje stvari koje se združuju u ljepoti, pa spoznaje da su
lijepe. Da bi mogao upoređivati um mora posjedovati istinsku predodžbu koja u
svome postojanju prethodi i ljepoti i ružnoći. Kad bismo tvrdili da je ta
predodžba izvan našeg uma, otišli bismo u sofizam koji činjenice određuje samo
pojedinačnim i ličnim mjerilom”.
Platon
……………………………………
“Spoljašni svijet je
u svim svojim pojavama
ispunjen Božanskim divotama; ali čovjek to
Božansko mora da najpre doživi sam u svojoj
duši, ako hoće da ga nađe u svojoj okolini”.
Rudolf Steiner
Kao primjer
ljepote u Božijim djelima može nam poslužiti paun. Evo šta smo o tome pročitali
u knjizi “Mrtvo drvo života”, autora Zvonimira Kostića Palanskog, na str.123
(Niš 1985.g.):
Raskošna ljepota pauna
“Najzagonetnija
od svih perjanih tvorevina je ona koju nalazimo u dugim repnim perima pauna.
Pogledajmo jedno od njih i ispitajmo izvanredan način na koji su obojena. Kao i
kod kolibrija, boje su skoro sve prizmatičke. To znači, da one nastaju
prvenstveno prelamanjem svjetlosti u
prizmatičnim strukturama pera, a ne pigmentacijom. Pogledajmo i “oko”
pri vrhu pera! Kako je mogao uopšte da nastane jedan tako veličanstven primer
usklađenosti boja?
Čarls Darvin je jednom izjavio da ga
“oko” u paunovom perju skoro dovodi u stanje nervne iscrpljenosti. Ništa u
njegovoj teoriji prirodne selekcije ne može ni na koji način objasniti poreklo
ove tvorevine. Čak ni danas, posle otkrića hromozoma i gena, nemoguće je
shvatiti kako je tekao proces razvitka tog komplikovanog oblika.
(….) Nikakva
slučajna kombinacija mehaničkih faktora nije nikada mogla da stvori ovako
veličanstveno djelo.
Ipak, raskošnu lepotu
pauna ne stvaraju samo duga repna pera. Pogledamo li jednoga od njih dok se
šepuri videćemo da ispod dugih pera raste red kratkih, krutih pera koja mogu da
se usprave i da time izlože pogledu svu lepotu gornjeg redaa dugih pera. Da li
bi jedna ovakva kombinacija mogla da nastanee kada ne bi bila unapred
planirana?”32
………………………………………….
32) Dr Harold V.Klark,
Čudesastvaranja, prevod M.Šušljić, AK Preporod, Beograd-Znaci vremena, Zagreb, 1974,p.8.
Teorija evolucije i ateizam
Teorija o postanku vrsta je u svojoj biti
ateistička. U toj teoriji nema mjesta za Boga. Evolucionisti nas uvjeravaju da
je životne vrste stvorila evolucija i borba za opstanak, a ne Bog. Upravo zato
su je ateisti s oduševljenjem prihvatili. Ta teorija je za njih postala dokaz
da navodno nema Boga. U toj teoriji su pronašli kakvo takvo opravdanje za svoje
nevjerovanje
i griješenje. Međutim, ni jedna zabluda ne traje
dugo. Nauka nam upravo sada otkriva da su se evolucionisti gorko prevarili i da
su na pogrešan način interpretirali empirijsku građu o postanku života na
Zemlji. Činjenice koje smo naveli u ovom tekstu, prema našem mišljenju,
nedvosmisleno potvrđuju da je teorija o postanku vrsta najobičnija empirijska
zabluda i ništa više. Potvrđuju nam i dokazuju nam da je Tvorac života na
Zemlji, a i svega drugog što postoji i što je stvoreno, Svemogući i Sveznajući
Stvaralac, Allah,dž.š.
ZABLUDE U NAUCI
U dosadašnjoj
istoriji ljudskog društva zabilježene su mnoge zablude u oblasti nauke. Do sada
se u više navrata dešavalo da pojedini predstavnici nauke tvrde nešto, a da se
poslije ispostavi da to nije tako i da su bili u zabludi. Evo nekoliko primjera
koje smo pročitali u štampi:
“… Nikakvo
kamenje ne može da pada sa neba….”
(Zaključak
Francuske akademije nauka na čelu sa Lavoisierom povodom meteora).
…………………………….
“….Ne vjerujem
u mogućnost korištenja atomske energije idućih sto godina”
(A.
Einstein)
…………………………………..
“Danas možemo
slobodno da kažemo da su skoro svi fizički zakoni već pronađeni, ostalo je da
se samo obrade neki sitni detalji.”
(Lord Calvin,
pronalazač galvanometra, Predsjednik Kraljevskog naučnog društva (Kraj XIX
vijeka).
……………………………………..
“….Smatram da
možemo da odbacimo sve pomisli o stvaranju kosmičkih raketa…”
(Iz izlaganja
poznatog američkog učenjaka V.Busha u senatu SAD, 1945.g.)
Solomon
Šuljman: “Neidentificirani leteći objekti iznad SSR-a i drugih zemalja”
Prosvjeta, Zagreb 1987.g.
No comments:
Post a Comment