UKRASI I LJEPOTA SVIJETA

Bismillahi Rrahmani Rrahim,

Uzvišeni Allah,dž.š. je naš materijalni svijet stvorio svrsishodno i s mudrošću. Stvorio ga je na najsavršeniji i najuzvišeniji način. Jedno od najvažnijih obilježja tog stvaranja je estetika i ljepota svih Božijih djela. Tu ljepotu možemo bez ikakvih teškoća odmah uočiti i otkriti u svemu što postoji i što je stvoreno.

“Zaista smo Mi stvorili čovjeka u NAJLJEPŠEM OBLIKU (skladu)”

(Kur’an 95:4)

“On vam je dao oblik i vaše likove UČINIO LIJEPIM…”

(Kur’an 64:3)

“koji je ULJEPŠAO SVAKU STVAR koju je stvorio…..”

(Kur’an 32:7)

U prethodno navedenim ajetima Uzvišeni Allah,dž.š. nam skreće pažnju na taj aspekt stvaranja svijeta, pa nam kaže da je čovjeka stvorio u najljepšem obliku. Naše likove je učinio lijepim. Takođe, uljepšao je svaku stvar koju je stvorio. Zbog čega uzvišeni Bog uljepšava svaku stvar koju stvara i čini je lijepim? To čini radi toga jer je Razumni Stvaralac. A pošto je Razumni Stvaralac nije Mu svejedno kako će da izgleda to što On stvara. I upravo zbog toga, prilikom stvaranja svojih djela, vodi računa i o tom aspektu stvaranja, pa uljepšava sva svoja djela. Kako konkretno izgleda ljepota u Božijim djelima možemo vidjeti na slijedećim primjerima:

LJEPOTA LEPTIRA

Leptiri spadaju među one životne vrste kod kojih je posebno izražajna raskošna ljepota. Posebno su interesantni ukrasi na njegovim krilima. Ti ukrasi podsjećaju na vrhunske umjetničke kreacije čija ljepota se ne može nikakvim riječima opisati. Evo nekih primjera:

copyright (slike) : J.T.Padding produksjens

Kako se vidi, Uzvišeni Allah,dž.š. je leptire uljepšao, pa im likove učinio lijepim. Radi se o raskošnoj ljepoti koja osvaja naše oči, naše duše i naša srca. Na krilima su im umjetnička remek djela sa nevjerovatnom kompozicijom raskošnih boja. Kada bi neko izvršio bilo kakvu promjenu u tim kreacijama odmah bi se umanjila njihova zanosna ljepota. Na primjer: Kada bismo sa njihovih krila premjestili makar jednu jedinu tačkicu, ili ukras, na neko drugo mjesto, ili kada bismo neku od tih boja zamijenili sa nekom drugom bojom, odmah bi se poremetila ta prelijepa kompozicija estetike, ljepote i sklada. Pa, kako sada može neko da kaže da je ta ljepota nastala sasvim slučajno i sama od sebe? Zar nije sasvim očigledno i jasno da ta ljepota mora da ima svog Razumnog Kreatora. Upravo, ta ljepota svjedoči i potvrđuje da leptiri zaista imaju svog Tvorca. Svjedoči i potvrđuje da je njihov Tvorac i Kreator, Svemogući i Sveznajući Stvaralac, Allah,dž.š.

LJEPOTA CVIJEĆA

Zanosna ljepota u stvaranju Božijih djela je naročito vidljiva na primjeru cvijeća. Uzvišeni Allah,dž.š. je cvijeće kreirao od tananih niti raskošnih ukrasa koji svojom ljepotom obasjavaju naše oči dok u njih gledamo. Evo nekih primjera:

Ovo su samo neki primjeri zanosne ljepote cvijeća. Ta ljepota nam svojim mirisnim jezikom kaže da ima svog Razumnog Stvaraoca. Kaže nam da je njen Tvorac Svemogući i Sveznajući Stvaralac, Allah,dž.š.

Mnogi nisu shvatili istinski smisao stvaranja ljepote u našem materijalnom svijetu. Predstavnici savremene naučne misli smatraju da je ljepota pojavnog svijeta nastala kao rezultat slučaja i slučajnih okolnosti. U toj ljepoti ne vide duh Kreatora. Ne shvataju da je Razumnom Stvoritelju veoma važno kako će izgledati to što On stvara, i da upravo zbog toga, uljepšava svaku stvar koju stvara. Primjer za pouku nam je i sam Darvin. Dok je u toku svog naučno-istraživačkog rada putovao brodom Bigl jednom prilikom je ugledao neku životnu vrstu koja ga je oduševila svojom ljepotom. I tako, dok je nju posmatrao, upitao se u čemu je svrha te njene ljepote? Naime, ta životna vrsta živi u bespučima okena, daleko od ljudskih očiju, pa je niko ne može vidjeti. Zbog toga se Darvin pitao zašto bi Bog stvorio tu ljepotu, pa zaključuje da takvo stvaranje ne bi imalo smisla. To Darvinovo razmišljanje je sasvim neprihvatljivo. Naime, kako već rekoh, Razumnom Stvaraocu je veoma važno kako će izgledati to što stvara, pa upravo zbog toga uljepšava sve što stvara. Osjećaj ljepote je uzvišeni osjećaj razuma.To znamo i iz našeg vlastitog iskustva. I čovjek je razumni stvaralac. Kada mi nešto pravimo pri tome nastojimo da to što pravimo bude što ljepše i što privlačnije. Upravo zato je i Tvorac Kosmosa, Uzvišeni Allah,dž.š, prilikom stvaranja svijeta, vodio računa i o tom aspektu stvaranja svijeta, pa je sva Svoja djela koja je stvorio učinio skladnim, lijepim i privlačnim. Slučaj i slučajne okolnosti ne bi mogle stvoriti takvu ljepotu. Evo šta o tome kaže poznati naučnik i filozof Anaksagora:

“Nemoguće je da slijepa energija stvori tu ljepotu i taj red

koji se manifestuje na ovom svijetu. Slijepa energija može

dati samo nered. Prema tome, onaj koji pokreće materiju je

intelegentan, razborit i vrlo mudar”.

Anaksagora

Interesantna je i činjenica da je Aristotel rekao da je Anaksagora prvi filozof koji je otvorio vrata duhovne filozofije i koji je sačuvao razboritost pred buncanjem svojih prethodnika.

“……..pojmove ne možemo znati pomoću čula, nego jedino pomoću uma. Tako, naprimjer, ljepota i ružnoća su dva pojma koje spoznajemo u pojavama i likovima raznih stvari. Šta je to što nam kazuje da je jednim stvarima zajedničko ljepota, a drugim ružnoća. Naša čula nisu ta koja spoznaju to združivanje, nego naš um koji upoređuje stvari koje se združuju u ljepoti, pa spoznaje da su lijepe. Da bi mogao upoređivati um mora posjedovati istinsku predodžbu koja u svome postojanju prethodi i ljepoti i ružnoći. Kad bismo tvrdili da je ta predodžba izvan našeg uma, otišli bismo u sofizam koji činjenice određuje samo pojedinačnim i ličnim mjerilom”.

Platon

“Spoljašni svijet je u svim svojim pojavama

ispunjen Božanskim divotama; ali čovjek to

Božansko mora da najpre doživi sam u svojoj

duši, ako hoće da ga nađe u svojoj okolini”.

Rudolf Steiner

Kao primjer ljepote u Božijim djelima može nam poslužiti paun. Evo šta smo o tome pročitali u knjizi “Mrtvo drvo života”, autora Zvonimira Kostića Palanskog, na str.123 (Niš 1985.g.):

Raskošna ljepota pauna

“Najzagonetnija od svih perjanih tvorevina je ona koju nalazimo u dugim repnim perima pauna. Pogledajmo jedno od njih i ispitajmo izvanredan način na koji su obojena. Kao i kod kolibrija, boje su skoro sve prizmatičke. To znači, da one nastaju prvenstveno prelamanjem svjetlosti u prizmatičnim strukturama pera, a ne pigmentacijom. Pogledajmo i “oko” pri vrhu pera! Kako je mogao uopšte da nastane jedan tako veličanstven primer usklađenosti boja?

Čarls Darvin je jednom izjavio da ga “oko” u paunovom perju skoro dovodi u stanje nervne iscrpljenosti. Ništa u njegovoj teoriji prirodne selekcije ne može ni na koji način objasniti poreklo ove tvorevine. Čak ni danas, posle otkrića hromozoma i gena, nemoguće je shvatiti kako je tekao proces razvitka tog komplikovanog oblika.

(….) Nikakva slučajna kombinacija mehaničkih faktora nije nikada mogla da stvori ovako veličanstveno djelo.

Ipak, raskošnu lepotu pauna ne stvaraju samo duga repna pera. Pogledamo li jednoga od njih dok se šepuri videćemo da ispod dugih pera raste red kratkih, krutih pera koja mogu da se usprave i da time izlože pogledu svu lepotu gornjeg redaa dugih pera. Da li bi jedna ovakva kombinacija mogla da nastane kada ne bi bila unapred planirana?”³²

32) Dr Harold V.Klark, Čudesastvaranja, prevod M.Šušljić, AK Preporod, Beograd-Znaci vremena, Zagreb, 1974,p.8.