Saturday, January 17, 2009

GRAVITACIJA U AL-FATIHI



Bismillahi Rrahmani Rrahim,

U tekstu al-Fatihe otkrivena sila gravitacije koja međusobno privlači sve dijelove teksta iz te sure. Intenzitet te gravitacije je identičan intenzitetu Njutnove gravitacije u prirodi. Gravitacija u prirodi se manifestira kao privlačna sila između svih tijela koja imaju masu, dok se u al-Fatihi manifestira kao privlačna sila između svih konsonanata u toj suri.

Tekst Al-Fatihe čine razni konsonanti. Tih konsonanata ima 124. Isti su poredani odgovarajućim redoslijedom, pa se međusobno povezuju u riječi i druge gramatičke oblike koji imaju svoju posebnu lirsku i lingvističku raskoš i ljepotu. U tekstu te sure nalaze se slijedeći konsonanti:

Prvi ajet

alif, lam, ha, mim, dal, lam, lam, ha, ra, ba, alif,

lam, `ayn, alif, lam, mim, ya, nun,

Drugi ajet

alif, lam, ra, ha, mim, nun, alif, lam, ra, ha, ya, mim,

Treći ajet

mim, alif, lam, kaf, ya, waw, mim, alif, lam, dal, ya, nun,

Četvrti ajet

alif, ya, alif, kaf, nun, `ayn, ba, dal, waw, alif, ya,

alif, kaf, nun, sin, ta, `ayn, ya, nun,

Peti ajet

alif, ha, dal, nun, alif, alif, lam, sad, ra, alif, ta,

alif, lam, mim, sin, ta, qaf, ya, mim,

Šesti ajet

sad, ra, alif, ta, alif, lam, ral, ya, nun, alif, nun, `ayn, mim,

ta, `ayn, lam, ya, ha, mim,

Sedmi ajet

gayn, ya, ra, alif, lam, mim, gayn, dad, waw, ba,

`ayn, lam, ya, ha, mim, waw, lam, alif, alif, lam,

dad, alif, lam, ya, nun

Kako vidimo al-Fatiha zaista ima 124 konsonanta.

Te konsonante možemo posmatrati i iz perspektive najsavremenijih programskih, kibernetskih i informacionih sistema i zakonitosti. Prema tim zakonitostima arabski konsonanti u al-Fatihi imaju i svoju odgovarajuću numeričku vrijednost. Na primjeru al-Fatihe ta numerička vrijednost izgleda ovako:

1

1

23

6

24

8

23

23

2

1

23

10

6

24

25

1

3

24

1

23

22

28

26

24

4

1

28

1

22

25

18

2

5

1

27

8

25

1

1

23

6

14

10

1

16

1

23

9

7

19

28

10

1

23

24

19

Svega

61

140

59

116

110

140

101


itd.

Na ovaj način dobili smo tekst al-Fatihe koji je izražen brojevima. Sada se postavlja pitanje jesu li ti brojevi u tom tekstu poredani prema nekim egzaktnim matematičkim pravilima i zakonitostima? Postoji li, možda, neka nevidljiva matematička veza koja međusobno povezuje sve te konsonante? Odgovor je potvrdan. Postoji takva veza. Postoje sasvim konkretne matematičke formule, odnosno programski sistemi, u kojima je sa vrhunskom kompjuterskom preciznošću određen redoslijed svakog od konsonanata u toj suri. Ustvari, matematika nam upravo sada otkriva da u tekstu al Fatihe djeluju posebne sile matematičke gravitacije. Te sile tako djeluju da konsonanti u toj suri sebi "privlaće" odgovarajuće korespondirajuće konsonante. Na primjer, prvi konsonant alif, pod uticajem sila matematičke gravitacije, sebi privlači konsonant lam. Istovremeno i taj konsonant lam sebi matematički pri vlači konsonant alif. Drugi konsonant u toj suri, a to je, kako već rekosmo, lam, sebi matematički privlači konsonant ha. A taj konsonant ha sebi matematički privlači konsonant mim, itd.

Postoje i neki drugi oblici djelovanja sila gravitacije u al-Fatihi. Radi se o međusobnoj matematičkoj privlačnosti između rednih brojeva konsonanata i numeričkih vrijednosti tih konsonanata. Na primjer. Sedmi konsonant po redu je lam, čija numerička vrijednost je 23. Broj 7 sebi matematički privlači broj 23, a i obratno. Broj 23 sebi privlači broj 7. Na sličan način i svi drugi redni brojevi iz te sure sebi matematički privlače samo one konsonante koji imaju korespondirajuću numeričku vrijednost.

Sile gravitacije u al-Fatihi možemo dekodirati uz pomoć odgovarajućih formula, te programskih, kibernetskih i informacionih sistema i zakonitosti. Radi se o veoma moćnim silama. Te sile, prema Božijoj odredbi, djeluju sa kompjuterskom preciznošću i ne dozvoljavaju čak ni najminimalnija otstupanja.

Formula za izračunavanje matematičke gravitacije u al-Fatihi

MTg = {[(GrNV + Gr RB) : 100] : BrK

MTg = Matematička gravitacija u al-Fatihi

GrNV = Matematička gravitacija skupova numeričkih vrijednosti konsonanata

GRRB = Matematička gravitacija numeričkih vrijednosti i redoslijeda konsonanata u al-

Fatihi

BrK = Broj konsonanata

GrNV = 13 139;

GrRB = 108 602;

BrK = 124;

Sada ćemo izračunati aritmetički izraz za matematičku gravitaciju u ovoj suri:

MTg = {[(13139 + 108602) : 100] : 124} = 9,81;

Dakle, konsonante u tekstu al-Fatihe međusobno povezuje gravitaciona sila čiji izraz je:

MTg = 9,81;

Sada kada znamo da konsonante u tekstu ove sure zaista međusobno povezuje egzaktna matematička gravitacija, i kada znamo kolika je gravitaciona sila tih konsonanata, postavlja se pitanje je li ta gravitacija iz al-Fatihe na neki način povezana sa gravitacijom iz naše prirode?

Gravitaciona sila Zemlje

"Postojanje i pojam gravitacije otkrio je i objasnio veliki engleski fizičar i matematičar Isak Njutn (1642-1727). On je definisao zakon gravitacije i tri zakona kretanja koji su i danas u upotrebi. Po njemu se jedinica sile gravitacije naziva "njutn" i obeležava velikim slovom N."1

To se desilo krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog vijeka. Njutn je izmjerio sile privlačnosti koje međusobno privlače sve fenomene u našem materijalnom Univerzumu, pa je utvrdio da gravitaciona sila Zemlje iznosi g = 9,81 N/kg. Ta gravitacija se, kako vidimo, izražava u "njutnima".

Dakle, sila gravitacija Zemlje je identična sili gravitacije koja međusobno privlači sve konsonante u al-Fatihi. Obe te sile imaju jednu te istu snagu privlačnosti. Aritmetički izraz za obe te sile je broj 9,81.

1. Sanja Jović: http://www.zvrk.co.yu/Mskola/fizika/gravitacija/index.htm

Između te dvije različite gravitacije postoji egzaktna matematička ravnoteža. Postoji ravnoteža mada se radi o sasvim različitim silama i dijametralno različitim oblicima manifestacije tih sila. Radi se o fenomenu pred kojim jednostavno zastaje dah. Taj fenomen je toliko nevjerovatan da je, gledajući iz ugla nauke, nevjerovatno i nezamislivo da isti uopće može da postoji. U ovom trenutku nije moguće sagledati sve aspekte ovog otkrića. Nije moguće reći u kakvom su međuodnosu te dvije sasvim različite gravitacije, da li iste utiču jedna na drugu i kako utiču? Nije moguće reći da li se sile matematičke gravitacije mogu koristiti za neke praktične svrhe i potrebe na sličan način kako to radimo sa silama gravitacije Zemlje, itd? Objašnjenje za te tajne tek treba da da savremena nauka.

Činjenica da obe te gravitacije imaju jednu te istu silu privlačnosti je, prema mom mišljenju, egzaktan naučni dokaz da zaista postoji matematička gravitacija. Dokaz je da se i u ovom fenomenu manifestira princip parnosti, odnosno dualnosti, na kojem toliko insistira Kur'an.

Napominjemo da su obe gravitacije, ona u al-Fatihi i gravitacija Zemlje izračunate samo sa dvije decimale. Kada bismo iste računali u više decimala moguće su neke minimalne razlike, međutim te razlike ni u kom slučaju ne mogu uticati na neku drugačiju interpretaciju ovog fenomena.

Postavljamo i hipotezu da i gravitacione sile koje djeluju u prirodi također imaju i svoju vlastitu matematičku gravitaciju čiji intenzitet je identičan sili gravitacije Zemlje i da, također, iznosi

g = 9,81 N/kg.

Da li je to zaista tako utvrdit će nauka u narednom periodu.

Formula za izračunavanje gravitacije koju je otkrio Njutn krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog vijeka u tom trenutnu nalazila se skrivena u tekstu al-Fatihe. U tom tekstu se nalazi jod od sedmog vijeka, kada je objavljen Kur'an, međutim ljudi nisu uspjeli da je otkriju. Ista je otkrivena tek sada, dakle otkrivena je hiljadu i nešto više godina nakon objavljivanja Kur'ana. Čekali smo hiljadu godina da otkrijemo formulu koja se nalazi skrivena u tekstu te Knjige. I taj primjer nam najbolje govori o tome kolika je potreba da što više pažnje posvetimo izučavanju teksta Kur'ana.


No comments: